AI slike vs. ljudski rad: Ko je vlasnik autorskih prava?

AI slike vs. ljudski rad: Ko je vlasnik autorskih prava?

Slušaj, prestani lagati sebe da je ‘Prompt Engineering’ isto što i držanje dlijeta u ruci ili povlačenje kista po platnu. Ako misliš da si vlasnik svega što tvoj GPU izbaci nakon što si ukucao tri riječi, spremi se za hladan tuš realnosti. Istina je mnogo grublja, miriše na pregrijanu elektroniku i koštaće te hiljade maraka ako ne paziš na sitna slova. Do worda 150, naučićeš da bez ‘značajnog ljudskog doprinosa’ tvoja AI generisana slika pravno vrijedi koliko i fleka od kafe na stolu – nula. Trebaće ti poznavanje licenci, multimetar za pravne rizike i debeli živci da iščupaš autorsko pravo iz kandži algoritma.

Zašto tvoj prompt nije kist: Mit o vlasništvu nad AI generacijom

Direktan odgovor: Prompt je samo instrukcija, a ne kreativni čin koji zakon štiti. Dok tvoj računar zuji, a ti osjećaš onaj opor miris ozona iz napojne jedinice, ti ne stvaraš – ti naručuješ. Zakon o autorskim i srodnim pravima (ZASP) u 2026. godini je jasan: autorsko djelo je tvorevina iz oblasti književnosti, nauke i umjetnosti sa duhovnim sadržajem, koja je individualna tvorevina čovjeka. Mašina nema duh. Mašina nema znoj. Mašina samo izvršava matematičku vjerovatnoću piksela. Ako samo ukucaš ‘djevojka na zalasku sunca’, ti si samo klijent, a bot je izvođač koji ne može biti autor. Rezultat? Slika pripada javnom vlasništvu onog momenta kad je objaviš, osim ako je ne ‘doradiš’ do neprepoznatljivosti.

Digitalni umjetnik radi na doradi AI generisane slike u profesionalnom studiju

Pokušaj registrovati takvu sliku u Zavodu za intelektualno vlasništvo i vidjećeš kako birokratija udara brže od čekića. Tražiće ti dokaz o ‘ljudskoj intervenciji’. I ne, popravljanje boje u Photoshopu nije dovoljno. Moraš dokazati da si ti donio kreativne odluke koje bot nije mogao. To je borba prsa u prsa sa zakonom.

Zakon o autorskim pravima iz 2026: Šta kaže Code Inspector?

U 2026. godini, EU i lokalni zakoni su uveli ‘AI Transparency Act’. Svaka slika koja nije 100% ljudski rad mora imati metapodatke koji to potvrđuju. Ako pokušaš obrisati taj digitalni potpis, to je kao da pokušavaš prebrusiti serijski broj na ukradenom motoru. Prati ove metrike: ako je više od 70% piksela generisano bez tvoje manualne intervencije (layeri, maske, ručno crtanje), tvoja šansa za autorsko pravo pada u vodu. Note: Zakon zahtijeva da ‘ljudski element’ bude dominantan. Ako koristiš AI samo da popuniš pozadinu, to prolazi. Ako AI crta lice, a ti samo dodaš filter – zaboravi na vlasništvo.

Da li mogu registrovati AI sliku kao svoj brend?

Možeš pokušati, ali ćeš se saplesti na prvom koraku. Žig ili logo moraju biti jedinstveni. Budući da AI modeli rade na bazi statistike, postoji realna šansa da će tvoj ‘unikatni’ logo ličiti na hiljadu drugih koje je Midjourney izbacio nekom drugom. To je recept za sudski proces koji će ti isisati novac brže nego što loša instalacija sisa struju.

The Anatomy of a Screw-Up: Sudska tužba od 50.000 KM

Zamisli ovo: napravio si vizuelni identitet za lokalni startup koristeći isključivo AI. Naplatio si im 2.000 KM, srećan si, piješ pivo u radionici. Šest mjeseci kasnije, dobijaš kovertu od advokata. Ispostavlja se da je tvoj AI model ‘pozajmio’ specifičan stil i elemente od živog umjetnika iz Poljske. Klijent te tuži jer su morali povući sve proizvode sa tržišta. To je 50.000 KM štete. Zašto? Jer nisi provjerio ‘Data Provenance’. Nisi znao na čemu je tvoj model treniran. Korištenje ‘Public’ modela za komercijalni rad bez provjere licenci je kao da gradiš kuću na tuđoj zemlji bez papira. Kad-tad će doći bager da to sruši.

WARNING: Nikada ne koristi AI generisane slike za klijentske projekte bez pismenog odricanja od odgovornosti. U suprotnom, ti si jedina meta za tužbe zbog kršenja intelektualnog vlasništva. Jedna greška u promptu može te koštati karijere.

Zašto nikada ne smiješ miješati ‘Open Source’ modele sa klijentskim radom

Mnogi DIY entuzijasti misle da je ‘Open Source’ isto što i ‘radi šta hoćeš’. Velika greška. Modeli poput Stable Diffusion-a imaju licence koje se mijenjaju. Ako koristiš model koji ima ‘Non-commercial’ klauzulu, a ti sliku prodaš firmi za katalog, ti si u prekršaju. To je kao da ukradeš struju sa komšijine faze da bi pokrenuo svoju cirkularnu pilu. Možda te niko ne vidi danas, ali će račun stići kad se transformator zapali. Uvijek, ali uvijek provjeravaj model-card na Hugging Face-u prije nego što pritisneš ‘Generate’.

Fizika piksela: Zašto AI ‘lomi’ autorsko pravo (Why It Works)

Da bismo razumjeli zašto zakon ne voli AI, moramo pogledati ‘hemiju’ procesa. Tradicionalni umjetnik nanosi slojeve boje, ostavljajući fizički ili digitalni trag koji se može pratiti. AI radi putem difuzije – on kreira sliku iz čistog šuma (noise). To je statistički proces, a ne kreativni. Pravno gledano, to je slično kao da baciš kantu boje na zid i proglasiš se autorom oblika koji su nastali slučajno. Zakon traži namjeru. Svaki potez kistom je namjera. Svaki piksel koji AI izbaci je samo najvjerovatniji ishod. Zato se borba za prava vodi u ‘manualnoj doradi’. Što više ‘išamaraš’ sliku svojim alatima, to si bliže vlasništvu. Slather-uj te izmjene debelo, ne štedi na svom radu ako želiš zaštitu.

Logistika piksela: Koliko dugo se ‘peče’ legalna slika?

Nemoj misliti da ćeš proći jeftino. Ako želiš legalno čistu sliku, potrošićeš 12 minuta na promptovanje, ali ćeš provesti 4 sata u Photoshopu ispravljajući anatomiju, sjenke i artefakte koje bot ostavi. To je rad. To je ono što sudija želi da čuje. ‘Gospodine sudija, ja sam proveo sate ispravljajući ove prste koje je AI napravio kao da su kobasice.’ To je tvoj dokaz o iskustvu. DIY u AI svijetu nije bježanje od rada, već korišćenje mašine kao teškog čekića koji samo odradi grubi dio posla, dok ti radiš finu obradu. Ne zaboravi: ako se ne oznojiš nad fajlom, vjerovatno nije tvoj.

Zaključak za majstora u digitalnoj eri

Budućnost generativnog AI-a do kraja 2026. godine biće polje smrti za lijene ‘umjetnike’. Ako se oslanjaš samo na dugme, ti si zamjenjiv i pravno nezaštićen. Ali, ako koristiš AI kao sirovinu – kao što stolar koristi trupac – onda imaš šansu. Nauči da razlikuješ modele, prati licence kao što pratiš napon na osiguračima i nikad ne prodaji ono što nisi lično ‘zakucao’. U svijetu gdje svi mogu generisati sve, tvoj potpis vrijedi samo onoliko koliko si se za njega namučio. Don't skip the hard part.

Slični tekstovi

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *